Dani AMNuBiH 2021

U subotu 4. decembra 2021. godine u hotelu Holiday u Sarajevu održan je naučni Simpozij o temi “Scijentometrija, Citiranje, Plagijati i Predatorstvo u Naučnom Publiciranju / Scintometrics, Citation, Plagiarism and Predatory in Scientific Publishing”.  Predavači su bili iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Poljske i Sjedinjenih Američkih Država. Simpozij je organiziran povodom godišnjeg naučnog skupa “Dani Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine” (AMNuBiH), ovaj put u saradnji sa Medicinskim odjeljenjem Medjunarodne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH). U konferencijskoj sali bilo je prisutno preko 20 učesnika, uglavnom čanova navedene dvije akademije, a putem zoom tehnologije preko 50 drugih učesnika, medju njima i nekoliko članova AMNuBiH, pratilo je izlaganja naših predavača..

Bio je ovo jedan od rijetko organiziranih naučnih skupova iz oblasti Scijentometrije na  prostorima Jugoistočne Evrope a i šire. Tema Scintometrije je posebno izazvala pažnju naučne i akademske javnosti nedavnim objavljivanjem tzv. “Stenfordske liste” najcitiranijih naučnika – autora koji su svoje radove publicirali u različitim indeksiranim časopisima koje pokriva indeksna baza SCOPUS, smještena u Amsterdamu, Nizozemska. Na toj listi, medju 2% najcitiranijih autora nalaze se preko 20 akademika iz postojećih akademija u Bosni I Hercegovini Od 10 predavaca na ovom Simpoziju 7 se nalazi na spomenutoj listi.

Nakon svih prezentiranih predavanja (četiri su obavljena putem zoom-a – Ufnalska, Donev, Djulbegović, Arnautović) učesnici se svesrdno pozdravili ideju za održavanje Simpozija s ovom tematikom i izrazili svoje zadovoljstvo na kvalitet  izlaganja i sadržaje koji su bili prezentirani. Abstrakti prezentiranih predavanja objavljeni su u časpisu “Acta Informatica Medica” i mogu se pogladati na www.actainfommd.org i www.bibliomed.org. i bit će postavljeni u Pubmed bazu.

Predavanje uvaženog akademika Benjamina Djulbegovica (Beckman Research Institute, City of Hope, Duarte, CA, USA) privuklo je posebnu pažnju, te smo dozvolom autora odlučili da ga postavimo na našu web stranicu putem vimeo platforme, kako bi bilo dosupno za upotrebu kolegicama i kolegama koji nisu imali priliku pratiti ga uživo.

Generalni zaključak učesnika Sympozija bio je sljedeći: scijentometrijski indeksi koji se najčešće primjenjuju u praksi (h-Index, Google Scholar index i dr.) za vrjednovanje naučnih istraživanja i njihovih rezultata koji se publiciraju u indeksiranim časopisima i pohranjuju u indeksne baze podataka, i iz njih analiziraju i objelodanjuju, definitivno su nužni u akademskoj praksi. Medjutim, postojeći indeksi imaju i svoje nedorečenosti koje je neophodno unaprijediti u budućem vremenu, na bazi postojećih iskustava njihovog korištenja u praksi.

Kad je u pitanju Stenfordova lista koja kruži u naućnom ambijentu, usaglasili smo stav da je neophodno sugerirati da se kod scijentometrijske analize metodom koju su koristili autori sa Stanford univerziteta u USA uzmu u obzir još dvije vrlo važne varijable: a) svaki autorski rad, kad je u pitanju više koautora u radu, broj citata od ukupnog broja autora treba dijeliti po svakom koatoru pojedinačno, a ne da svaki koautor dobija citat kao da je prvi; i b) treba obavezno uzeti u obzir vrjednovanje kvaliteta sadržaja koji je objavljen u rezultatima istraživanja u radu koji je publiciran i pohranjen u indeksne baze. Tek tada bi Stenfordova lista bila potpunija i kvalitetnija. U tom slučaju bi možda i pola autora sa objavljene liste (na kojoj je prikazano preko 190.000 imena autora i koautora) otpalo, pogotovo ako bi se izdvojio broj citata koje autor nosi kao prvi autor ili kao koautor. Time bi se izbjegle manipulacije, koje se obilato koriste u praksi, a posebno ih zloupotrebljavaju mediji, u što smo se ovih dana mogli uvjeriti čitajući neprovjerene i paušalno izrečene komentare, uglavnom na pompezan i bombastičan naćin.

Nadamo se da će prezentirani sadržaji radova sa ovog Simpozija i iskustva predavača koja su prezentirana, pomoći u stvaranju realne slike o stanju nauke na našim i šrim prostorima, te pretpostavkama za njenu realnu budućnosti na bazi ocjene i procjene trenutačnog stanja i okolnostima u kojima nauka i naučnici egzistiraju.

Akademije, Univerziteti i druge naučne institucije i asocijacije, a pogotovo eksperti (i neki samozvani ekseprti) koji se bave ili zanimaju scientometrijom mogu iz prezentiranih iskustava na ovom Slmpoziju steći i neka nova saznanja koja im mogu pomoći u njihovom budućem zanimanju s ovim dijelom nauke koja s zove scientologija.

Učesnici i teme Simpozija  “Scijentometrija, Citiranje, Plagijati i Predatorstvo u Naučnom Publiciranju” :

ASMI KURJAK (ZAGREB, HRVATSKA): KAKO ISPRAVNO I OBJEKTIVNO PROCIJENITI NAUČNOST I NAUČNU VALIDNOST ISTRAŽIVANJA U PRAKSI / HOW TO CORRECTLY AND OBJECTIVELY ASSESS SCIENCE AND SCIENTIFIC VALIDITY OF SCIENTIFIC RESEARCH IN PRACTICE?

IZET MASIC (SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA): SCIENTOMETRIJA – IMPERTATIV NAUČNE VRIJEDNOSTI SADRŽAJA NAUČNIH ISTRAŽIVANJA / SCIENTOMETRICS AS A APPROPRIATE METHOD OF VALIDATION OF SCIENTIFIC CONTENTS

SLOBODAN M. JANKOVIC (KRAGUJEVAC, SRBIJA): PREKOMJERNO KOAUTORSTVO JE GLAVNI RAZLOG I IZVOR NEOBJEKTIVNOSTI U SCIJENTOMETRIJI / INFLATION OF CO-AUTHORSHIP AS THE MAIN SOURCE OF SCIENTOMETRIC (NON) OBJECTIVITY

OSMAN SINANOVIC (TUZLA, BOSNA I HERCEGOVINA): KOLIKO JE KORONA PANDEMIJA PROUZROKOVALA KRIZU NAUKE OPĆENITO U BIOMEDICINSKIM NAUČNIM ISTRAŽIVANJIMA / IMPACT OF THE COVID-19 PANDEMIC ON SCIENTIFIC RESEARCH IN THE BIOMEDICAL SCIENCES

BENJAMIN DJULBEGOVIC (CITY HOPE, USA): DOZVOLJENA I NEDOZVOLJENA NEPOTREBNA PRAKSA U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA / AVOIDABLE AND UNAVOIDABLE RESEARCH WASTE IN (BIOMEDICAL) RESEARCH

ENVER ZEREM (MOSTAR, BOSNA I HERCEGOVINA): UTICAJ SCIJENTOMETRIJE NA AKADEMSKU PROMOCIJU I RANGIRANJE UNIVERZITETA / INFLUENCE OF SCIENTOMETRY ON ACADEMIC PROMOTION AND RANKING OF UNIVERSITIES

DONCHO DONEV (SKOPJE, SJEVERNA MAKEDONIJA): PREDATORSTVO I PREDATORI – GOTOVO NERJEŠIV PROBLEM DANAŠNJICE U BIOMEDICINSKIM NAUKAMA / PREDATORY PUBLISHING AND PREDATORS – ALMOST UNSOLVABLE PROBLEM OF TODAY IN BIOMEDICAL SCIENCES

KENAN ARNAUTOVIC (MEMPHIS, USA): BIBLIOMETRIJSKI POKAZATELJI CITIRANOSTI U ŠEST NAJZNAČAJNIJIH ČASOPISA U NEUROHIRURGIJI U ZADNJIH DESET GODINA NJIHOVOG PUBLICIRANJA / BIBLIOMETRIC ANALYSIS OF PUBLISHED PAPERS IN SIX MOST INFLUENTIAL NEUROSURGICAL JOURNALS IN THE WORLD DURING PAST TEN YEARS

MUHAREM ZILDZIC (TUZLA, BOSNA I HERCEGOVINA): ODNOS IZMEDJU EDUKACIJE I PRAKSE U OBITELJSKOJ MEDICINI: ŠTA SMO TO NAUČILI TOKOM COVID PANDEMIJE? /  RELATIONSHIP BETWEEN EDUCATION AND FAMILY MEDICINE PRACTICE. WHAT DID WE LEARN MUHAREM ZILDZIC: IN COVID-19 PANDEMIC?

SYLWIA UFNALSKA (POZNANJ, POLJSKA): POTREBNA NAM JE EFIKASNIJA KOMUNIKACIJA U REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA: KAKO TO UNAPRIJEDITI U PRAKSI? / WE NEED MORE EFFICIENT COMMUNICATION OF RESEARCH RESULTS: WHAT CAN WE DO TO IMPROVE IT?